19
Paulus po vatane mansanyao no Epesus
Arono Apolos no no munijo Korintus umawe, Paulus opamo po unanuijo yawa rarija ti de no Epesus rai jakato. Naije nanto vatano wanave Yesus aije inta mansai. Umba po manajo pare, “Arono wapanaveamo Anawayo Vambunine maje wasai rako?”
Weramu ware, “Anawayo Vambunine mamo reamantatukambe Rai.”
Umba Paulus pare, “Weti arepa ananyaowe mi wapo raijar ti wasaugasya kuvuni mana rai?”
Wo raura akananto ai ware, “Yohanes Pembaptis apa ananyaowe ma.”
Paulus pare, “Yohanes po vatane manyao indamu usakinavo awa ayao kakaije rai rati, umba po maugasya kuvunijo mana rai. Muno po vatane manyao tavon indamu wanave irati Vatano po Yohanes arijade Ai, wepirati Yesus.” Arono vatano Epesus wo Paulus apa ayao umaso ranauna jewen, naije ware wo rarijat. Weti arakovo wanave Yesus ai wo tamo Yesus veano maugasya kuvuni mana rai. Umba Paulus po aneme rauseo ntamijo mansai, naije kobe Anawayo Vambunine maje irati mansai muno wo ayao antatukambe raije raura. Muno ayao Amisye nde mai ti wo raura kakavimbe tavon. Vatane umaso awa wanuije rakaraeyamo nanto no abusyinara eane jirum.
Umba Paulus siso no vatano Yahudi awa yavaro sambaya rai. Embae mandei pananyaube no naije. Payao vambunimbe yara janive ramu, beker pare indamu vatano Yahudi wanave Yesus ai. Pare, “Yesus opamo Mesias, wepirati Amisye po apatimu be akarive Apa kawasae mai no mine vone so.” Weramu vatano Yahudi inta manuga matu, wonae wanave aiji. Weti wo Yesus apa Unanuijo Paulus po ranyaowe umaso raura tantunawi no vatano wanuije mansamun. Maisyare omai ti, Paulus po mapaya ti una. Umba po vatano wanave Yesus aije maugav wuruta no Tiranus apa yavaro sekora rai. Masyote yanteter wanunugambe no naije muno Paulus po mansanyao. 10 Pananyaube no naije tume jirum dave. Maisyare omai ti, vatano Yahudi muno vatano Yunani nanawirati una tenambe no propinsi Asia wo Ayao Kovo Yesus ranaun.
11 Amisye po vambunine raugaje Paulus ai ti po anapaporainyo manakoe raroron. 12 Maisyare Paulus apa ansune vasye po rave mamoane raupupaisy muno apa ansuno kaijinta po rave arono po anakere raijar omamo vatane wo raugave to ntamijo vatano ugwanene mansai, weamo awa yorame nsauman kobe muno anawayo kakaije inta no mai, weamo muje maora.
13 Arono naije anawae angkari Yahudi inta wananave usisa wuje munije raita indamu wo anawayo kakaije mawatan wusya vatane maora. Udaniv Paulus po Amisy Yesus apa tame raura indamu po anapaporainye raroron, weti ubeker ware wo Apa tame raura tavon indamu wo anawayo kakaije mawatan. Ware, “Syo Yesus, napirati Paulus po aura we, Apa tame veano nawatan.” 14 Syeno akokoe Yahudi inta apa tame mirati Sekewa apa arikainyo anya kaururum ware wo anawayo kakaije rawatanare somaisy. 15 Weramu masyote inta anawayo kakaije po raura akanande mansai pare, “Yesus apa vambunine syo raen ivae, muno Paulus apa vambunine syo raen tavon. Weramu weapamo wapa vambunine mamo rui? Syantatukambe wasai ti itavondi wapa ayaowe raije ramu!” 16 Naije kobe vatano anawayo kakaije no aije umaso pirakusyo ti po vatane kaururume umaso marorat. Bambunin ti po awa ansune rayajami manakea rai. Weti onawamo unanajibe yavaro namije raora mansanasine no kakavimbe muno pare manuijo manakea rai.
17 Arono vatano Yahudi muno vatano Yunani nanawirati una no Epesus wo ranaun, ujani dave tenambe. Muno vatane wo Amisy Yesus apa tame raura titive. 18 Umba vatano wanave Yesus ai wanui ude wo awa ayao kakaije raura kakavimbe no vatane mansamun. 19 Vatane inta nanawirati wo nyovara kakai raugav wo raura ware, “Reamanave nyovara kakai ama vambunine rai jakatoe ramu, yara Amisye bo apa rai.” Weti wo awa bukugo mo ayao nyovara kakai ratoe raije ranugan raugav ude, umba wo ramer aje no vatano wanuije mansamun. Bukuge umaso ama mangke ntiti rave, ratantonanamo ama doi peraki ma ribuge tename jirum eane abusyin (50.000). 20 Maisyare omai ti, Ayao Kovo Yesus maneka manakoe. Mbambunin ti vatano wanui ude wanave Yesus ai.
21 Anakotaro ratodi umaso nandea mewen, umbawe Paulus po apa unanui anya rapatimu ai jakato, pare pakare manasyimbe no propinsi Makedonia muno propinsi Akaya, wea jewen pare pakato no Yerusalem. Pare, “Arono syoroto no Yerusalem raitoamo, ribeker syoroto no munijo Roma tavon.” 22 Po apa unanui anya so rapatimu ti po apa arakovo yanapatambe aije, aya tame mirati Timotius muno Erastus, yatutir yuisy yirija no Makedonia indamu yo anakotare ratayao wusyimbe. Weramu taune poroto rainy, yara no masyote inta yai jakato no propinsi Asia umaso rai.
Vatane wayaowi no munijo Epesus
23 Arono naije vatane inta manuga mparijo vatano utavondijo Yesus apa Unanui raije mansai. Maisyare omai ti, arare akoe ntipu no munijo Epesus rai. 24 Vatan inta apa tame mirati Demetrius parijo Paulus ai rave. Demetriusa pe, vatano wo anakere raijaro atavone nawe, ujaeyo wo perakije veano yare ama yavare ranari momoyaimbe indamu wo ramavun. Yavare umaso mamo wo ranarijo vatano Epesus awa amisyo Artemis ama yavaro sambaya ranyi.* Wusyinoe vatano Epesus wo yaro manakoe inta ranari ama tame mirati Artemisa. Muno wo ama yavaro ntuna raije ranari tavon, omamo manakoe rave. Weti vatano wanui ude indamu ubeaje yaro Artemisa umaso rai no ama yavaro sambaya ama uga rai. Wo yare umaso ama yavare ramavun ti mo doije ratande mansai. 25 Demetrius po vatano utavondi ai ti wo yare ranari mawainde wanunugambe tenambe. Pare, “Sya arakove, syare syo raura wasai. Wapo raen wama anakere so mirati wamo doije raijaro rai ti manui. 26 Soamo wapo ranaun Paulus wato po yaro vatane wo ranari raurana pare ama vambunine meweno rai ti vatane usambayambe raija marudi. Paulus apa ananyaowe umaso ngkove ramu, weramu mo vatano wanui manuga raugabe. Weti vatano una no Epesus umaso bo raije ramu, yara kavintare propinsi Asia umaso rai tenambe wanave ai to. 27 Rijaniv wama anakere somamo kakaije bo mi indati mo raronto weye vatane ware wo raura tantunawi. Muno wama anakere so bo raije ramu, yara wama yaro ntiti Artemisa muno ama yavaro wansambayambe rai omamo indati wo raura tantunawi tavon. Weti rijaniv Artemisa ama vambunino wamo raura titive rakanive rai. Wemaisyamo ngkove ramu, weye wamo raen vatano una no Asia so rai muno mine so rai tenambe usambayambe Artemisa rai.”
28 Vatane wo Demetrius apa ayaowe ranauna jewen, naije kobe upari rave ti ugwain ware, “Vatano Epesus wama amisyo Artemisa mamo ntiti rave!” Umba wusya ugwainare so. 29 Vatano wanui utavondi mansai weti wayaowije umaso maneka manakoe no munijo namije rai tenambe. Vatane umaso upari ti wo Paulus apa arakove inta yaijar. Wenayamo vatano Makedonia aya tame mirati Gayus muno Aristarkus, ijavondi Paulus apa unanui anya rai. Vatane wo yaijar, umba wavave unande usisa no munije umaso ama yavaro akoe wanugan daive rai. 30 Paulus beker siso anugane umaso rai tavon indamu po ayaowe rasakinav akananto vatano wanui mansamune rai. Weramu vatano wanave Yesus aije umayare jewen, ware, “Paulus, winsiso nora!” 31 Muno vatan inta nanawirati ube akarive no propinsi Asia umaso rai maemeno Paulus ai tavon weye ube arakobe ti, weti wo awa ayaowe ranutu ai ware, “Paulus, vemo winsiso no ratuije nora!”
32 Vatano wanunugambe wato inta wunanta, inta wunanta, weti manuga mbe intabove jewen. Muno vatano wanui onanawamo wananepabe vayave wantatukambe animaisye mi mbewar wanuganare so. 33 Umba wo raen vatano Yahudi wo vatan inta apa tame mirati Aleksander atugarusyo no vatano wanuije mansamun. Wo ananyao inta raugaje Aleksander umaso ai inda po raura. Weti po aneme raijaseo vatano wanuije umaso mai, pare, “Wamanin dati ra wapo sya ayaowe raraniv.” 34 Weramu vatano wanuije umaso wonae weye wo Aleksander aenamo vatano Yahudije pa. Vatano Yahudi onanawamo usambayambe yare raije ramu, yara usambayambe Amisye obo ai. Yara vatano Epesus onanawamo manayanambe usambayambe yare rai, weti wonae wo ayao vatano Yahudi raranivi. Weti umanine ramu yara wunanta tutir. Uma amije jirum dave wunanta tutir, manamote mamo intabo rave ware, “Vatano Epesus wama amisyo Artemisa mamo ntiti rave!”
35 Wunanta ava nugoenta rave. Umba akarijo munije umaso po raura aje vatano wanuije umaso mai pare, “Koto ti, wamanin dati! Vatano Epesus weap, vatan tenambe wo raen Epesus omamo munijo mo Artemis ntitije so ama yavaro akoe raeranande mije. Muno oramo wusyin no no naumo warae ti ntemaje no mine so, wamo raugaje ntami no Artemisa ama yavare rai ntavon, weye oramo ngkakavimbe ma. 36 Maisyare omai ti, vatane inta bambunin da po raura tatugadije kakai. Weti wamanin bayave! Muno koveamo wama ana wamare wandave mamo wamo ratantona wusyimbe rati! 37 Wapo Gayus muno Aristarkus wato yaija to muno wapo yaugavere no so, weramu yo ana inta rave ngkakaije ramu. Yo ana inta ranaonoambe no wama yaro Artemis ama yavare raije ramu, muno yo Artemisa raura tantunawije ramu. 38 Abo! Ana wapo rave tai somaisye mamo ngkove ramu! Wama munije somamo akari inta pamo no wansarijat ivae indamu wamo wama ayaowije raugavo ai, indati po ayao mamaisye rapatimugo rai. Weti ranivara Demetriusa pe, apa arakovo wo anakere raijaro atavone nawe upari ti ware vatane inta po mave tatugadi to, kove mamo wo awa ayaowije umaso raugavere kai no akarije umaso amun. 39 Muno ana kaijinta wapare mamaisye ramu, weamo wapo raugavere no pemerinta apa anugano po rave rai indamu ayao daija mamaisy. 40 Weramu vatano wanuije weap, ana wapo rave unumeso ngkove ramu. Wasivuiny muno wapunanta tutir. Maisyare omaisy, wapo Akarijo Titi Munijo Roma apa ananyao po raugaje rakanyoandi. Weti rijaniv indati po ranaun umba parijo wansai, wea umba po wansanajo pare, ‘Animaisye mi mbewaramo wasivuiny tai somaisy?’ Indati wamo apa ayaowe rasakinav akananto kakai.” 41 Arono akarijo munijo Epesus payaoware so mewen, umba po vatano wanuije umaso matutir indamu unajiv.

*19:24 Wusyinoe vatano Epesus wo yaro manakoe inta ranari ama tame mirati Artemisa. Muno wo ama yavaro ntuna raije ranari tavon, omamo manakoe rave. Weti vatano wanui ude indamu ubeaje yaro Artemisa umaso rai no ama yavaro sambaya ama uga rai.

19:34 Vatano Yahudi onanawamo usambayambe yare raije ramu, yara usambayambe Amisye obo ai. Yara vatano Epesus onanawamo manayanambe usambayambe yare rai, weti wonae wo ayao vatano Yahudi raranivi.