21
Paulus poroto no Yerusalem
Reamo kove raura vatane umaso mai, umba reansea nyomano ngkayune rai reamanawadi wanta no nupatimugo Kos. Umba siman akato reanta no nupatimugo Rodos, umba reamanya iridi kobe ti wananta no munijo Patara. No Patara umaso reamo nyomane umaso rapaya, umba reamo nyomano mare manawadi nto no munijo Penisia rakani. Reanande inta rai, weti reamakaeya rai umba reanta. Nyomane mo reansaugav ava reamo nupatimugo Siprus raerasisa mararai no no ranijo reansanem ngkakai. Weramu nyomane mo reansaugav evadi ranijo wanampui raron indamu nto no Siria. Umba nyomane nande no munijo Tirus weye ananugo mo raugave mamo mare mo raveaje no naije. Weti reamamo wamaje tavon. Umba reanta wamo vatano wanave Yesus aije mapan no naije ti reano matavon masyote kaururum. Anawayo Vambunine mo ama ayao raugaje arakove umaso mansai mare indati siurije nande Paulus ai no Yerusalem. Weti arakove umaso ware wo Paulus amavug, ware, “Winsyisyaube! Vemo nyoronto no Yerusalem inya!” Arono masyoto reamo nyomane umawe ranyute mamai to, reamare wamanya akato. Weti arakove umaso muno awa wanya muno awa arikainy wo reansaugav tenambe wamusya no munije ama akiri wanta no mayane von. Reamui yava mayane vone rai, rean tenambe wamo vukane ranteter wansambayambe. Reansambayambea jewen, reamo wama arakove maneme raijar, umba reansea nyomane rai jakato muno arakove umaso unajiv no awa yavar.
Reamuje reamo munijo Tirus rapaya, umba reanande no munijo Pitolemais. Reansisa no munije wato rai, reanta wamo kove raura arakovo wanave Yesus aije mansai nanawirati una no naije. Umba reano marijat masyote intabo. Siman akato reamanya akato wanande no munijo Kaisarea. Umba reana no Pilipus apa yavar. Pilipusa umaso pamo kuruno po Ayao Kovo Yesus ravov. Muno opamo ato siso vatane kaururum nanawirati wusyinoe anugano Amisy no no Yerusalem mo mapatimu indamu wanapatambe rai. Arakov 6:1-5 Pilipus umaso apa arikainyo wanya mansano mambisy, ubaunam dainy. Wanya mambisye umaso nawamo Amisye po kovo vambunine raugaje mai indamu wo Apa ayao nde maije ravov.
10 Reana no naije masyote inta yai, umba anawae Amisy inta no no Yudea ti de no Kaisarea umaso, apa tame mirati Agabus. 11 Anawae umaso de no reanui, po Paulus apa tarandine raugav. Umba po raveano taune aneme, ajoe raokokaisy, umba pare, “Wapo rinaen inajoe inaneme raokokaisye so. Maisyare so, Anawayo Vambunine mo raura mare, ‘Vatano apave tarandine so rai wepirati vatano Yahudi una no Yerusalem indati wo aokokaisy tavon, umba wo aunanto vatano Yahudi jewene mansai.’ ”
12 Arono reamo Amisye apa ayao Agabus po raura umaso ranaun, reansanuga mamaun. Weti reame arakovo una no Kaisarea nanawe rean tenambe reamare wamo Paulus ansopi. Weti reamare, “Arakovo Paulus, vemo nyoronto no Yerusalem inya!” 13 Weramu Paulus po apa ayaowe rasakinav akanande reansai pare, “Aro! Vemo wapoyovare somai nora! Mo inanuga rantaun dave ti! Yara risyamo inaneme raneka indamu siurijo nande rinai no Yerusalem wemamo syo raugav tenambe. Vatane ware wo inaijar wo inaokokaisy muno ware wo inaubaisy weye ritavondi Amisy Yesus apa tame rai, wea indati syo rawatambe jewen.” 14 Maisyare omaisy, reamo raen Paulus apa bekere matu indamu to no Yerusalem. Ponae po reama ayao rarijati, weti reamanin kobe reamare, “Koto ti, Amisye apa bekere obo mamaisy.”
15 Reana no Kaisarea umaso masyote inta yai, umba reamanatatayaube indamu reanta no Yerusalem. 16 Vatano wanave Yesus ai no Kaisarea umaso inta utavondi reansai ti wanta, umba wo reansaugav no Manason apa yavar, weye wepirati reano arijate pije. Manason umaso pamo vatano Siprus panave Yesus ai nugoenta to. 17 Reansisa no Yerusalem, arakovo wanave Yesus ai una no naije manayanambe rave arono wo reansaen.
Paulus po Yakobus apan no Yerusalem
18 Siman akato Paulus poroto po Yakobus apan muno reantavondi ai. Akarijo wo anugano Amisye maugav una no naije tenambe tavon. 19 Paulus po kove raura mansai, umba po raura pare, “Arono syo Ayao Kovo Yesus ravovo vatano Yahudi jewene mansai, Amisye po kovo manakoe raugaje mai.” Umba po raura kakavimbe mansai tenambe.
20 Akarije umaso wo Paulus apa ayao ranaun, umba wo Amisye ararimbe. Umba wo raura nanto Paulus ai ware, “Reama arakovo Paulus, nyo raen vatano Yahudi nanawirati wanave Yesus aije soamo awa wanuije nanto no ribuge manui rave. Muno wenanawamo manuga ntenami ubeta Ananyao Musa rai mavabe. 21 Weramu udaraniv ware nyo ananyao kaijinta raugaje vatano Yahudi una no vatano Yahudi jewene awa munije rai. Ware nyo manyao indamu wo Ananyao Musa rapaya. Muno ware nyo manyao indamu utavondi wama koano Yahudi rai jakato nora, muno nyare vemo awa arikainye utavondi sunat rai jinya. 22 Arono indati vatano nanawije wo ranaun winde no Yerusaleme so rai to, wea umba upari nai. Weti animaisye mi wamo rave indamu vemo wo nave tatugadi jinta? 23 Reamare koveamo wintavondi reama ana wandatantona so obo rai: Soamo vatane mambisya nanawirati wo urairi raokokaisyo Amisye ai to. 24 Awa masyote mararai arono ware wo makarivuinye rakakar indamu wo awa urairije umaso raveti mamaisy. Weti reamare wintavondi mai wata no Yavaro Amisye rai indamu wapo wasanasine rarondom mamaisyo wama Ananyao Musa rai. Muno nyo nya doije inta veano ravae indamu wo anakotare rameseo Amisye ai umba wo makarivuinye rakakar. Bilangan 6:13-21 Maisyare somaisyamo indati vatan tenambe wo naenamo taune wintavondi Ananyao Musa rai tavon, umba ware, ‘Weti ana wamo ranauno Paulus apa ananyaowe rai omamo tugae ma jewen.’ 25 Muno vatano Yahudi jeweno nanawirati nyo manyao ti wanave Yesus ai to onanawamo reamo nyovara waowe inta ratoe mai to no taiso: Reamare anaisyo rameseo irati yare raije mamo vemo wo raisy inya. Muno maere ama mavuge mamo vemo wo raisy inya. Muno maero rakuinye raijananto indamu ngkakai, vemo wo raisy inya weye ama mavuge ta no irati rai. Muno vemo anaerere ugavo mansai jinya.”
26 Weti Paulus tavondi akarijo anugano Amisye awa ayaowe umaso rai. Siman akato po vatane mambisya umawe mansaugav uta no Yavaro Amisye rai, umba wepe wenawe wo manasine rarondom mamaisyo Ananyao Musa rai. Umba po raura nanto syeno utantuna no Yavaro Amisye raije mai pare, “Masyote kaururum akato umba reama masyoto reansarondome so mare mewen to ije. Indati masyoto naije reamamo nanentabo reamo maere inta raugav indamu wapo raotar wapo rameseo Amisye ai tenambe.”
Vatano Yahudi wo Paulus aijar
27 Masyote kaururume kavintare nanta ama marane rai kobe. Arono naije vatano Yahudi una no propinsi Asia nanawirati ude no Yerusalem inta wo Paulus aen no no Yavaro Amisye rai. Umba upari, weti wo vatano wanui manuga raugabe indamu wo Paulus aijar. 28 Ugwain ware, “Vatano Israel, wade! Vatano napiso pirati po vatano una no rui vayave mansanyao tatugadi. Po wama Ananyao Musa raura tantunawi muno po Yavaro Amisye so raura tantunawi muno po vatano Israel wansaura tantunawi tavon. Soamo po vatano Yahudi jewen inta maugav ude usisa Yavaro Amisye so rai, weti po yavaro ngkakavimbe so raveti nggwambe no Amisye amun.” 29 Wo rauranare so weye umawe wo vatano Epesus inta apa tame mirati Tropimus aeno wepe Paulusa pe yanya kava no Yerusalem. Weti ware veravo Paulus po Tropimus auga ti isisa no Yavaro Amisye ama uga rai to.
30 Weti umba vatano wanui una no munijo Yerusalem upari rave, ti wansansanambe ude no Yavaro Amisye rai. Wo Paulus aijar wo akarimu usya Yavaro Amisye raora, naije kobe vatane wo ama unsanda rauguji akanande. 31 Vatano wanui umaso ware wo Paulus aubaisy. Arono naije ayao inta nande no naito Roma awa akarijo akoe ai mare, “Yerusalem soamo ntanamanine ramu yara ntavaea no.” 32 Naije kobe nait akari akoe umaso po naite inta maugav, awa akari matavon. Umba naite umaso wavave wansanan no vatano wanui usivuinye mansai. Arono vatano nanawirati wo Paulus anepate wo naite maeno udei, mansaneme rapaya ai.
33 Umba nait akari akoe umawe nanto po Paulus aijar. Muno po apa naite inta yatutir indamu yo waijo besije jiruma ransawa Paulus aneme rai. Umba nait akari akoe umaso po vatano wanuije umawe manajo pare, “Vatane sopamo are pije? Animaisye mi po rave?” 34 Weti vatano wanui wato inta wunanta, inta wunanta muno awa ana wo raura nsasyeo kaijinta awa rai. Unepatare so vayave ti nait akari akoe umawe nanto ayao tugae raije ramu. Maisyare omai ti, po naite inta matutir indamu wo Paulus augaveta no naite awa yavare rai vayave. 35 Weti naite umaso wo augav umba unande ware wo tentene raiseo. Weramu vatano wanuije ware udodorabe ubeker wo Paulus aubaisy. Weti naite wo Paulus aijaseo wo anawan bayave. 36 Vatano wanui wo marijat, wunanta ware, “Aubai bayave ra kakai!”
Paulus po taune aura kakavimbe
37 Naite umararai ware wo Paulus augave siso kobe no awa yavare rai. Weramu arono naije Paulus po raura nanto nait akari akoe umawe ai pare, “Injae, syo ana inta raura nai rako?”
Umba nait akari akoe umaso po raura akanande ai pare, “O, weti winanto ayao Yunani raija rako?! 38 Syo ratantona syare veravo winyamo vatano Mesir inta pirati winy, wepirati masyoto nandijawe po vatane mansano ribuge mambisya manuga raugabe indamu uta no nugo vabukane vono maninimbe, wo anaiyu ratayao wo marova rave pemerinta Roma ai. Weti vatano wepamo wepi win dako?”
39 Umba Paulus po raura pare, “Risya jewen. Yara risyamo vatano Yahudi pi risy. Sya munije mi Tarsus no no Kilikia. Sya munijo Tarsus omamo ama tame manakoe no mine so rai. Injae, syare winyo inamayar kai indamu syo ayao inta raura kakavimbe nanto vatano wanuije so mansai.”
40 Umba nait akari akoe umaso pare, “Nyayao kai.” Weti Paulus tet no tentene umawe rai, umba aneme raijaseo vatane mansai indamu umanin. Arono umanin, umba po raura mansaijo taune awa ayao Yahudi rai.

21:8 Arakov 6:1-5

21:24 Bilangan 6:13-21