23
Paulus tet no akari akokoe Yahudi mansamun po manyanyut tenambe. Umba po raura nanto mansai pare, “Sya arakove weap! Ndea unumeso risyamo inanuga mo sya ana idave raen mare inta ngkakainoanive no Amisye amune raije ramu.” Arono po raura taije maisy, Syeno Titi, apa tame mirati Ananias, po vatano usayai ti umararai Paulus ai matutir wo awa rapoam. Umba Paulus po raura akananto Syeno Titi umaso ai pare, “Winyamo maisyare inyowo ama kea vone raena nyare ngko dave, weramu ama uga mamo puso nsanan dai to. Weti indati Amisye po mangke raugaje nai! Weye winyi nyare nyo mangke rapatimugo rinai mamaisyo Ananyao Musa rai, weramu taune nyo Ananyao Musa umaso rakanyoandi arono nyo vatane matutir wo rinapoam!”
Umba vatano usayai nanto Paulus atavone ware, “Wakoe! Vemo nyo Syeno Titi aura tantunawi nora!”
Umba Paulus po rasakinav akananto mai pare, “Weti opamo Syeno Titi pije dako? O, arakove, risyamo syantukambe. Weti vemo waparijo rinai jinya! Tugae, sya ayao umawe mamaisye ramu, weye Ananyao Musa mare, ‘Vemo vatane wo awa akarijo po awa munije raugave aura tantunawi nora!’ Keluaran 22:28
6-8 Umba Paulus po anugane umaso raenamo manuga mbe intabove jewen, weye inta usisa varoro Saduki rai yara inta nao usisa varoro Parisi rai. Vatano Saduki awa anave nsasyeo vatano Parisi awa rai, weye Saduki ware vatano ugwenene nawamo ukovakatoe ramu, yara Parisi ware indati ukovakato aje. Muno Saduki ware naito Amisye inta noe ramu muno anawayoe mamo mewen tavon, yara Parisi ware omamo no tenambe. Weti anugane umaso manuga mbe intabove jewen. Naije Paulus gwain pare, “Sya arakove weap! Risyamo vatano Parisije pi risy, muno sya injaya pamo vatano Parisi tavon. Ritet no wasamun weye inta wapare mangke raugaje rinai weye syanave syare vatano ugwenene nanawamo indati ukovakato, mamaisyo vatano Parisi awa anave rai.”
Arono Paulus po rauranare somaisy, vatano Parisi muno vatano Saduki wayaowi. Weti anugane mandamisy. Vatane umaso warare akoeve. Kurune inta usisa varoro Parisi rai usayai, wayao panyoambe ware, “Reamamo reamo vatane so aen ana inta kakai aije jewen dave. Indako naito Amisye inta dako, anawayo inta arorono ai to rako?” 10 Ivuinye umaso manakoe iridi, weti nait akari akoe umawe janiv, pare, “Vemo vatane so wo Paulus aijare wo antantaumbea siraki inta!” Weti po apa naite matutir inda waje wo Paulus aijar augave uje vatane umaso mansaora, umba wo augavere no naite awa yavare ama uga.
11 Ama namanoe akato, umba Amisy Yesus de teto araraive Paulus arijat. Umba po raura aje ai pare, “Syare nanuga mbambunin! Tugae indati nyo inaura kakavimbe no munijo Roma rai, maisyare muno nyo inaura kakavimbe no Yerusaleme so rai to wemaisy.”
Vatano Yahudi wanyinyaube ware wo Paulus aubaisy
12 Siman akato vatano Yahudi inta wanyinyaube ware wo Paulus aubaisy. Weti wo raurairive patimuve ware, “Vemo wamo anaisye raisy inya muno mana ramanam inya nao wamo Paulus aijar wamo aubai dave.” 13 Vatano wanyinyaube umaso awa wanuije nanto no vatane tename jirume rakivan. 14 Umba vatane umaso wuruta no syeno akokoe muno akarijo Yahudi mansai, ware, “Reamo raurairive patimuve to reamare reamo anaisye raisye ramu muno mana ramaname ramu yava reamo Paulus aubaisy. 15 Reama Injae, reamare weape Anugano Akari Akokoe Yahudi tenambe watavondi reama bekere so rai indamu wamo Paulus aijar. Weti reamare wapo ayao ranutu irati naito Roma awa akari akoe ai indamu po Paulus augavere no wasamun akato, indati wabe ponaibe maisyare wapare wapo akani apa ana daveye rai tenambe akato. Yara reamamo reangkaokaibe reamo aman no apa unanui po raide rai. Indati pana de wasai rainya nene yara reamo aubai no unanui omano yasyin.”
16 Weramu Paulus apa anama ama kavo po awa wanyinyaube ra wo aubaisye umaso ranaun. Weti arikainyo kamurame umaso poroto no naite awa yavar, umba siso po raura kakavimbe nanto Paulus ai. 17 Umba Paulus po nait akari inta awainde po raura ai pare, “Syare nyo arikainyo kamurame so augave to no wapa akarijo akoe ai, weye pare bekero po ana inta raura ai.”
18 Weti nait akari umaso po augave to. Umba po raura nanto apa akarijo akoe ai pare, “Paulus wepirati wamo aija ti makova umaso po inawain pare syo arikainyo kamurame so augavere no winui. Pare po ana inta raura nai.”
19 Umba nait akari akoe umaso po arikainyo kamurame umawe aneme raijar po augav. Umba po anajo mumuimbe pare, “Animaisye mi nyare nyo raura rinai?”
20 Umba arikainyo kamurame umaso po raura kakavimbe nanto ai pare, “Vatano Yahudi manuga mbe intabove ware wo nanajo indamu siman nyo Paulus augaveta no wunui no awa akari akokoe mansamun, ube ponaibe ware wo akani apa ana daveye rai jakato. 21 Weramu vemo wintavondijo awa ana wo ranajo naije so rai jinya, weye ware wo naponae. Vatano Yahudi wanyinyaube umaso awa wanuije nanto no vatane tename jirume rakivan. Muno soamo ukaokaibe no unanuije ama tuga wo anyanyuti. Weye wo raurairive patimuve ware wo anaisye raisye ramu muno mana ramaname ramu gava wo Paulus aubai dave. Muno naisoamo wanatatayaube to, wo nanyut bayave indamu nyo Paulus augave to.”
22 Umba nait akari akoe umaso po raura aje arikainyo kamurame umaso ai pare, “Ngko to. Yara ana ndaura rinaije umaso mamo vemo nyo raura vatano kaijinta mai jinya. Winyamo manin dave!”
Naite wo Paulus augave to no Gubernur Peliks ai
23 Umba nait akari akoe umaso po nait akarije jiruma yawainde. Umba po yatutir pare, “Soamo ripo naite mansano ratusije rurum matayao. Muno naito usea kuda rai mansano tename mandeij eane abusyin ripo matayao. Muno naito wo weyame raugav mansano ratusije rurum ripo matayao tavon. Umba wea bintabo wata no munijo Kaisarea no uma ami kaimambisy namane so. 24 Syare ripo kuda inta yatayao indamu yo Paulus augav. Vemo ana inta nande Paulus ai jinya, yara ripo augaveta kove bo rai to no Gubernur Peliksa nui.”
25 Umba nait akari akoe umaso po nyovara waowe inta ratoe, ama ine maisyare somaisy:
26 “Risyirati Klaudius Lisias, syo nyovara waowe so ratoeyo akarijo titi rave Gubernur Peliks nai. Masyote ngkov irati nai!
27 Masyoto nandijawe vatano Yahudi wo vatane so, apa tame mirati Paulus, aijar kavintare wo aubaisy. Muno risye sya naite nawe reande jewen datire, wo aubaisy. Weramu syo apaya irati mansai weye syo ranaun opamo vatano Roma pa. 28 Syare beker indamu syo raen animaisye mirati mbewar vatano Yahudi wanaikebe Paulus ai ware apa ana daveye ngkove ramu. Maisyare omai ti, nandijawe syo augave to no Anugano Akari Akokoe Yahudi mansamun. 29 Vatano Yahudi onawamo uparijo Paulus ai weye apa ana daveye mamaisyo awa koane raije ramu. Weramu syo ana ngkakaije inta raen no aije jewen, weti syo ratantona wamo ausiso tuna no tanoano makova rai rako, wamo aubai dako, omamo mamaisye ramu. 30 Naije akato umba syo ranaun vatano Yahudi wanyinyaube indamu wo Paulus aubaisy. Weti naije kobe syo atutir indamu pore no winui. Muno syo vatano wo aura tantunawi matutir indamu wo anangkakivane rantuna ai no namun.
Sya ayao nsopi no naije.
Risy,
Klaudius Lisias
no Yerusalem.”
31 Weti ama namanoe naite umaso wuje Yerusalem raora. Wo Paulus augav unande no munijo Antipatris, mamaisyo awa akarijo akoe apa bekere rai. 32 Siman akato naito nanawirati wanya vayave majoe rai wakare no awa yavaro naite rai no no Yerusalem, yara naito usea kuda raije nanawamo wanya tutir. 33 Unanta no munijo Kaisarea, umba wuruta no Gubernur nui. Umba wo nyovara wao umawe raunanto Gubernur ai, muno wo Paulus aunanto anem uga rai tavon. 34 Arono Gubernur po nyovara wao umaso raena jewen, umba po Paulus anajo pare, “Winyamo nya munije nori ro?” Umba Paulus po raura akananto ai pare, “Risyamo inavaki ri munijo Kilikia.” 35 Umba Gubernur pare, “Kova! Indati syo nakani nya ana so rai arono vatano wo naura tantunawi ude rati.” Umba po naite inta matutir indamu wo Paulus augave siso no no yavaro manakoe wemirati wusyinoe Herodes po ranarijoe ama uga rai indamu wo aman no naije.

23:5 Keluaran 22:28