27
Paulus seo nyomane rai poroto no munijo Roma
Arono naije Gubernur Pestus po rapatimu pare Paulus seo nyomane rai ti poroto no munijo Roma no no propinsijo Italia rai. Weti po Paulus muno vatano kai nanawirati umakova no tanoano makova raije maunanta no nait akari Roma inta ai indamu po mansamano awa unanui anya wuruta no Roma rai. Nait akari umaso apa tame mi Yulius, opamo be akarive naito nanawirati wanapatambe Kaisar aije mai. Muno risyirati Lukas ritavondi awa unanui anya rai. Muno Aristarkus, vatano Makedonia apa munije mi Tesalonika, po reansarijat tavon. Umba rean tenambe wansea nyomano manakoe inta rai oma no no munijo Adramitium umba nde. Nyomane umaso mare nsiso muje munijo ntuna no propinsi Asia raita tenambe. Umba reamuje wangkayun kobe.
Sansimambe akato reande wansisa no munijo Sidon. Nait akari Yulius umaso anuga ngkovo Paulus ai, weti pare, “Paulus, nyoronto kai, nyo nya arakovo una no munije so mapan dati indamu wo anaisye muno nya ana mbekedaije inta raunande nai inda nyo raugavo unanui anya so rai.” Reana no munijo we raija jewen, umba reangkayun akato. Weramu ovaro asoneme ti reansisa gaugwambe nupatimugo Siprus ama ranijo ntanamanine rai. Arono reanande mararaijo munijo Kilikia muno munijo Pampilia raija jewen, reamo mayane raotar bayave umba reanande no munijo Mira no no Likia. No naije nait akari umaso po nyomano manakoe inta no no Aleksandria raen mare ngkayun da moronto no Italia. Weti po reansaugav wamakananta wantavondijo rai jakato.
Umba reangkayun akato, weramu masyote inta yai reamaneai rave. Muno reansiuri rave yava reande mararaijo munijo Kanidus rai. Reamare wamanawadi kobe, weramu ovare panyoana nene ti reanta kakai. Weti reamo Salmone ama atume rakivanoe, wananta kobe wamo nupatimugo Kreta ama nayave ruke ransarer, weye wemirati ovare tanamanin dai. Umba reamampayaro raugugan. Reanta wansiuri rave, umba reansisa mampayar no raone inta rai, ama tame mirati Raono Ngko Dave, nggwaravainyo munijo Lasea raije ramu yara mararai rai.
Reamanyawa masyote manui rave ndento to muno vatano Yahudi reama masyoto akoe arono reansatawandijo marore raije mewen to. Umba embayo ovarebe nande kobe. Maisyare omai ti, Paulus po ananyao inta raugaje pare, 10 “Sya arakove weap, wabekobe paep! Syo raen ranivara wamare wangkayun tutir, indati wananta irati ana ngkakai manakoe inta rai jaje, muno nyomane muno ananugo nyomane mo raugave indati masyo ti rakanive. Weramu webo mirati rakanive ramu, yara vatane inta wansai tavona.” 11 Weramu nait akari umawe ponayo Paulus apa ananyaowe umaso rai. Yara panave vatano po nyomane umaso raparae ai muno vatano apave nyomane umaso raije ai, weti tavondi aya ayao obo rai. 12 Muno vatano wanui wonayo umampayar no weyi, weye arono ovare nande, raone umaso mamaisye ramu. Weti wo rapatimu ware, “Wamare wangkayun tutir damu wansisa no Peniks indamu wana no we embayo ovare so aen da deto rati.” Peniks umaso mamo raono kaijinta mije no no nupatimugo Kreta, wemirati ovare nande siso raije ramu yara ntanamanin bayave.
Rarene mo nyomane ranepate manakoe rave
13 Noa ovaro wambiraowe pakauje weramu nsansomo vayave. Weti vatano wo nyomane raijare wo ratantona ware, “O, wama bekero wanta no Peniks omamo mamaisy aje, weti wade ra wanta kai.” Naije wo oramo kamintuge rakarimu sea nakato inda reangkayuno nupatimugo Kreta ama nayave ruke ransarer. 14 Weramu wanta ra gwaravain dainya nene, yara ovaro akoe rave de no ranijo wanansai tetuje. 15 Weti rarene mo warea raijakauje ti mo nyomane ranepat. Weti reambambunin inda reamanawadije ramu, yara ovare po nyomane raugav. Weti reamampayar wangki vayave ovare ai. 16 Reangkivea reanande nupatimugo mamaune inta rai, ama tame mirati Kauda. Arono reansisa mararai nupatimuge umaso ama nayave ruke rai no ranijo wanampui, umba ovare manin mamaumbe. Weti wamo nyomano tuvan uma nyomano manakoe umaso mo rakarimuge raijaseo ntami no nyomano akoe rai indamu vemo ovare po rangkakati jinta. Weramu reamo raijaseo wansiuri rave weye ovare bambunin ti. 17 Arono nyomano tuvane umaso raijasea jewen, umba vatane wo waije raveano nyomano manakoe taune raokae tenambe indamu matu. Ujaniv ware, “Ovare po reansaugave wansisa Mayano Sirtis ama ruke rai, weaveti wangkikaisy nayave ruke rai. Wea indati nyomane so mangkakati aneae rai!” Maisyare omai ti, wo ayune rakapan umba ovare po nyomane raugav maneai. 18 Rarene manya tutir kobe, wetiva sansimambe ananugo nyomane mo raugave inta raepa bayave no mayan. 19 Masyoto mandeije vatano wanapatambe anakero nyomane raije taune wo anakotaro veano ayune raijare raepar akato no mayan. 20 Masyote anteter reamo uma aene ramu muno tume raene jewen tavon muno ovare tami tutir ti rarene akokoe. Weti reama anave wangkove raije mamo meweno reansai to.
21 Masyote inta yai raveamo vatane umaso wo anaisye inta raisye ramu, weti Paulus te no awa yasyin umba po raura pare, “Sya arakove weap! Arono manasyinoe, syo ananyao inta raura wasai syare vemo wangkayun wamuje Kreta raora inya. Weti watavondijo sya ananyao umaso rai ratire, wananta irati ana mo wansauga ti kavintare wangkakaijare so muno ananuge rakaniveare so inta raije ramu. 22 Weramu soamo syare syo raura wasai inda wasanuga mbambunin, weye wamamo indati inta kakaije ramu, yara nyomane so bo ma indati ngkakai. 23 Weye namanoe naito Amisye inta de arorono rinai. Amisyo ribeaje aive muno apaura irati rinai, Wepirati po apa naite inta atutir de rinai. 24 Umba naito Amisye umaso po raura rinai pare, ‘Paulus, mbemo njaniv inya! Weye indati winyamo ntoa nto ntet no Kaisar amun! Muno Amisye anuga ngkovo nai, weti pare vatano utavondijo nai ti wakayun wenawamo uko tenambe yara inta kakai jewen, mamaisyo nya bekere rai.’ 25 Maisyare omai ti, arakove weap, syare wasanuga mbambunin! Weye risyanave Amisye ai ti ana Po raura rinaije indati nande aje. 26 Weramu indati wangkikaisy nupatimuge inta ama ruke rai.”
27 Masyote manui reamampapayar wangkive tutir no mayano Adria. Umba namano abusyinara eane mambisy ama namane yasyin dave vatano wo anakero nyomane raijare inta wo raraniv ware, “O, nyomane mararai kobe ruke rai to!” 28 Weti wo waije ratavukijo orame rai inda wo raugasya wo rave waro ama waravainye rataun. Muno waro ama waravainyo masyoe ama taune nanto no meterije tename jirum. Nugoenta rainya nene wo rataun akato, waro ama tauno waravainyo masyo ma meterije tenamara eane abusyin. 29 Weti ujaniv ware vemo nyomane ngkikaisyo orame inta rai jinta. Weti wo oramo kamintuge mambisya raugasya no nyomane ama parae inda mo raijar matuve. Umba ubeker ware mbabadi vavai.
30 Umba vatano wo anakero nyomane raijare wo nyomano tuvane raugasya no mayan, ware indamu wo oramo kamintuge inta raugasya no nyomano akoe ama raware warave rai tavon. Weramu wangkarive, weye awa bekero tugae mamo ware wo nyomano tuvane raugusya inda wasya usea rai ra unanajibe vayave. 31 Weramu Paulus po raura nanto naite nawe awa akarije pe mansai pare, “Vemo vatane so unanajibe inya! Weye una nyomane raije jewen, indati arakove weapamo wakove ramu.” 32 Weti naite wo nyomano tuvane umaso ama waije raotar wusyin ti temasyo vayave ti ngki. Muno vatan tenambe una tawan no nyomano akoe rai.
33 Arono akane mararaijo mare ntipugi, Paulus po ana inta raura vatane mansai ramu wisyi tenambe, pare, “Masyote abusyin eane mambisy wapo anaisye inta raisye ramu. Weye yanive no wasai ti wanove vayave, wapisyisye jewen. 34 Weti syare soamo wapo anaisye kavinta raisy inda wabambunin akato muno vemo wajaniv akato nora. Weye Amisye pare indati wakov tenambe yara inta kakai jewen, maisyare muno wasakarivuinye inta aumandije ramuge wemaisy.” 35 Weti po rauranare wemaisya jewen, Paulus po rotije raijade umba po kove raura seo Amisye ai no mansamun tenambe. Wea jewen, umba po ratodijo mansai jakato muno wo raisy. 36 Weti vatane manuga mbambunin akato muno wisyi tenambe. 37 Vatano una no nyomane umaso awa wanuije nanto no ratusije jirum, abusyine kaururumara eane kaujentabo (276). 38 Arono wisyisy mamai bintaboa jewen, umba wo anaisyo gandumo wo raugav no nyomane umaso raepar no mayan indamu nyomane ndaradam.
Nyomane ngkikaisyo nayave rai
39 Arono uma seowa mba to, umba werasisa wo ruke warea raen, weramu wantatukambe muni umaso nori rui muno ama tame rui. Wo raone inta raen no warea muno ama nayave ruke ratavon. Weti wo ratantona ware, “Wamo nyomane rausisa no we rako?” 40 Weti wo oramo kamintuge ama waije rataotar tutudi inda oramo kamintuge umaso manutu no waro. Maisyare wemai tavon, wo waijo wusyinoeara wo raveo remese raokokae da matugoe soamo wo raniku ramu ngkakavin. Umba wo ayuno ntet no raware rausea nsawa indamu ovare po ramawisy mo nyomane raugave nsiso no ruke warea. 41 Weramu anyane inta no no naije weti nyomane nsiso ngkikaisyo rai. Ama raware ntami matuve nayave rai, yara ama parae mamo aneae mo ranepat akoeve ti mangkakati.
42 Naito una no nyomane umaso ware ubera wo vatano umakova nanawirati wo mansamane maubai wusyimbe, weye ware, “Vemo vatano umakova ujai usisa no ruke warea ti unanajibe inta!” 43 Weramu nait akari po naite umaso mansopi jirati awa bekere so rai weye aemeno Paulus ai ti. Weti po vatano ujai kobe matutir inda usasopato wusyimbe no mayan ujai usisa no ruke warea. 44 Umba vatano kaijo udijat wenanawamo wo nyomane umaso ama vasyesyeo poradije umaso inta raijar ranyi umba upondiaro rai usisa no ruke warea. Maisyare omai ti, rean bintabo wangkov ti wansisa no ruke warea.