20
Paulus asa fali propensi Makedonia reu
Faiꞌ fo lahenda nai kota Efesus ta raseseboꞌ sooꞌ boe ma, Paulus nabubua na lahenda kamahereꞌ fo rai naa, de ana natetea dale nara. Basa ria boe ma, ana nateꞌa, fo ana leo propensi Makedonia neu. Nai naa, ana laꞌo feo koroꞌ ara, fo natetea lahenda kamahereꞌ ara dale nara, losa leo nusa Yunani daleꞌ neu. Nai naa, ana leo losaꞌ bulaꞌ telu boe ma, ana nahehere aon, fo saꞌe ofaꞌ leo propensi Siria neu, tehuu ana namanene nae, lahenda Yahudi ra raeoꞌ nau pau raꞌisan. Namanene boe ma, ana ta nau saꞌe ofaꞌ naroo leo propensi Siria neu sooꞌ, de ana fali seluꞌ naroo propensi Makedonia.
Hapu lahenda bubua anaꞌ esa tuka Paulus. Lahenda sira nana papa Pirus, anan Sopater, neme kota Berea; lahenda dua remeꞌ kota Tesalonika, nade Aristarkus ma Sekundus; lahenda esa nemeꞌ kota Derbe, nade Gayus; ma lahenda telu remeꞌ propensi Asia, riiꞌ Timotius, Tikikus ma Trofimus.
5-6 Basa boe ma, au (Lukas, mana-duiꞌ susuraꞌ ia), aneta seluꞌ o Paulus, nai kota Filipi, nai propensi Makedonia. Boe ma, Paulus ana mana-tuka dea nara reu raꞌuluꞌ, ara rahani ami nai kota Troas, nai tasi seriꞌ. Tepoꞌ ria, Yahudi ra fai bauinaꞌ Paska na basan,* Dudui Yunani a nae, ‘fai malole Roti Ta Pake Ralu Teteiꞌ’, ria sosoa na nae ‘fai malole sadia Paska’. boe ma ami dua saꞌe ofaꞌ, leo kota Troas meu. Ami nai tasiꞌ lain faiꞌ lima. Losa kota Troas boe ma, ami onda de maneta mo seluꞌ nonoo feke mara, de ami leo lalai moo sii mamasoꞌ esa.
Yutikus tuda nemeꞌ jandela lain mai, nai kota Troas
Faiꞌ ria laꞌe faiꞌ mamasoꞌ. Paulus naꞌetuꞌ naan nae, “Toranoo kara! Balahaꞌ e te au laꞌo soo.” De ita lahenda kamahereꞌ ara basa kata tabua fo tao nanaa-nininuꞌ. Huu fo ana sakaꞌ laꞌo, de Paulus dedea noo sii losaꞌ fatilada. Ami mabua nai uma esa huhuru tada katelu na. Hatun ria ara dede banduꞌ ta kabaiꞌ fa. Tepoꞌ ria, tou muri-anaꞌ esa, nade Yutikus, natuuꞌ nai jandela lain, namanene Paulus dedea-nafadan, doo-doo boe ma, ana teꞌau, de suku nenin. Keke neu boe ma, ana tuda nemeꞌ jandela lain mai, de mate tutiꞌ ana. 10 Basa boe ma Paulus onda, de holu nan, ma dedea nae, “Bosoꞌ biiꞌ te ana foa fali.” 11-12 Ami basa mamahoꞌo huu noo tou muri-ana a nasoda seluꞌ, de ara roo faliꞌ ana. Basa boe ma, ami ae seluꞌ leo uma a huhuru misi lain na meu, de ami matuuꞌ mia-minu meuꞌ esa. Paulus tuti naroo ria dedea na losaꞌ maluaꞌ. Ledo a tii mai boe ma, ami mateꞌa, nana ami moi laꞌo.
Paulus asa remeꞌ kota Troas a mai, leo kota Miletus
13 Basa ria boe ma, ami mala haraꞌ, fo elaꞌ esa ko laꞌo matan losa ami maneta nai kota esa, nade Asos. Ami saꞌe ofaꞌ de leo Asos meu, tehuu Paulus noi lakoꞌ a leo naaꞌ neu.
14 Tepoꞌ fo ami maneta mo Paulus nai Asos boe ma, ana saꞌe ofaꞌ noo leo kota Metilene meu. 15 Neme naaꞌ mai, ami saꞌe ofaꞌ maroo. Foa malua, ami ofa ma naneneaꞌ noo pulu esa, nade Kios. Binesaꞌ boe ma, ami maroo leo pulu Samos. Selu faiꞌ telu boe ma, ami losa leo kota Miletus. 16 Tehuu, Paulus dale na nahiiꞌ nae, doo bea na losa lai-lai leo Yerusalem neu, fo elaꞌ ana tuka faiꞌ bauinaꞌ Pentakosta nai naa. Huu noo fai taꞌa soo, ana ta nau laꞌo leo kota Efesus neu sooꞌ.
Paulus dedea noo lasi Saraniꞌ reme kota Efesus mai
17 Nai Miletus, Paulus fee hara leo lasi Saraniꞌ rai Efesus, fo mai raneta roon. 18 Ara losa boe ma, Paulus nafada sii nae, “Basa toranoo kara! Emi bubuluꞌ au masoda ka, mulai nemeꞌ faiꞌ masososaꞌ a, au molo ei ka maiꞌ propensi Asia, losa besaꞌ ia. 19 Emi boe bubuluꞌ au oi tao sota an seliꞌ nai basa emi talada, ma au ta koao fa. Nai au nonoi-tataoꞌ ka dale, au luu ka tuda, ma au lepa doidosoꞌ ta bai-anaꞌ fa. Au boe hapu doidosoꞌ dodouꞌ nemeꞌ lahenda Yahudi ra dale tadalu nara mai. 20 Au anori emi basa-basa hata malole ain fo riiꞌ au bubuluꞌ a. Au anori mata-mataꞌ emi ma kodi emi uma mara esa-esa, fo afarereneꞌ fee emi Ramatua a hihii-nanaun. 21 Au boe oo, afada lahenda Yahudi ra, ma lahenda fekeꞌ ara, ae sira muste pedaꞌ-paaru nara remeꞌ nonoi-tatao tadalu nara, fo tuka Amaꞌ Manetualain, ma ramahere neuꞌ ita Ramatuan Yesus.
22 Na, au oi afada emi leo iaꞌ: Besaꞌ ia au oi leo Yerusalem uu, huu noo Dula-dale Malalao-malalafuꞌ a hela noo au leo naaꞌ uu, de oi tuka-tukaꞌ a, leo mae au ta bubuluꞌ ae neuꞌ ko hata mana-dadiꞌ ubeaꞌ laꞌeneuꞌ au nai naa. 23 Tehuu neme kota esa leo kota esa neu, Dula-dale Malalao-malalafuꞌ a nafada naꞌuluꞌ au nae, neuꞌ ko au dei bui daleꞌ uu, ma lepa ala doidosoꞌ dodouꞌ nai naa. 24 Au bubuluꞌ matetuꞌ leoꞌ naa, huu noo Ramatua Yesus riiꞌ fua fee au nonoiꞌ ia, neuꞌ au aru ka lain, fo uu afada Tutui Malole ia, ae Amaꞌ Manetualain sue ita, boe ma dale Na malole noo ita. Kalu au ta tuka hihii Na fa, fo oi a basa nonoi nara, au ameda masoda ka sosoa-raraaꞌ taꞌa. 2 Timotius 4:7
25 Besaꞌ ia, au bubuluꞌ ae, ta hapu esa nemeꞌ emi mai, fo riiꞌ au anorin elaꞌ dadi neuꞌ Manetualain uma-isin, neuꞌ ko ta mita au sooꞌ. 26-28 Huu noo ria, mamanene matalolole. Au tao basa nonoi ka neuꞌ emi soo. De besaꞌ ia, emi moi tao maroo leo. Kalu lahenda fo riiꞌ neme emiꞌ mai, ma taa masoꞌ Amaꞌ Manetualain uma-isin Na fa, emi ria na lepa maan! Te ria nana au sala ka taꞌa naa soo. Mafarene matalolole o! Au afada memaꞌ basa Amaꞌ Manetualain hihii-nanau na nai emi soo. Au ta afuni hata esa neuꞌ emi boeꞌ. De, emi muste manea matalolole emi masoda mara, ma maboi matalolole basa lahenda fo Dula-dale Malalao-malalafuꞌ a nadenu emi fo manea sii a. Bosoꞌ mafarene henin mae Ramatua Yesus mate, nana tifa-etu sira beli nara soo neniꞌ Ria daa Na. Ria boe ana tudu na emi fo relu sii, sama leo lahenda mana-foo a naboi ria bibi-lopo nara. 29 Besaꞌ ia, au foa ela emi riaꞌ soo. Tehuu mafarerene ꞌe! Neuꞌ ko lahenda mai fo ranori lalalaꞌ nai emi talada sama leoꞌ busa maꞌaaꞌ a kodi leo bibi-lopo a okan daleꞌ neu. 30 Lahenda sira nana lahenda masaraliꞌ mesan, ma ruma toda rai emi talada, ta ranori matetuꞌ emi boeꞌ. Sira hihii nara soo na, lahenda tuka sii dei, ma ara soba hela lahenda ra, fo bosoꞌ tuka Yesus bali. 31 Huu ria na, emi muste manea matalolole ao mara. Bosoꞌ mafarene henin te nai teuꞌ telu dalen, au anori-afada emi hatu-leledon, ta afi sosota ka fa, ma au luu ka titi kose-kose.
32 Besaꞌ ia, basa kata toi tasidaꞌ ia soo. Huu ria na, au ahohopu emi neuꞌ Amaꞌ Manetualain lima dale Na, fo Ana dei naboi emi. Emi muste homu mahehere basa hata, fo au afada emi neme masososa na mai laꞌe Amaꞌ Manetualain dale malole Na. Amaꞌ Manetualain nanuu kuasa fo tao natetea emi. Ana helu basa soo fo fee ua-naleꞌ neuꞌ Ria lahenda nara. De faiꞌ bea ma, emi tuka mahere Ria noo dale makamoi mara, soo na emi boe oo hapu Ria ua-nale Na.
33 Tepoꞌ fo au oi-tao nai emi basa talada, au ta hai emi hata ma esa boeꞌ. Au ta hule emi lilo-pila ma lilo-fula mara, do papakeꞌ ma sudi ubeaꞌ a. 34 Emi boe oo bubuluꞌ, tepoꞌ fo au leo o emi a, au oi-tao sotaꞌ amate ao ka, fo elaꞌ bisa hapu sodaꞌ a, ta noi au mesaꞌ ka fa, te oo basa lahenda rina tuka au a. 35 No basa hata ia ra, au atudu enoꞌ fo elaꞌ emi boe oo tulu-fali neuꞌ lahenda manatoꞌa-manataaꞌ ara. Mafarerene matalolole! Ramatua Yesus dedea Na nae, ‘Ita fee soo na, lole na lena heni sipo a.’ ”
36 Paulus dedea basa leo naaꞌ boe ma, ana sundaꞌ, de basa sii hule-haradoi, ma ara hule fo elaꞌ Ramatua a nanea basa sii. 37-38 Basa sii dale nara hedis a, huu noo ana dedea nae, neuꞌ ko ara ta raneta roo ria soꞌ. Tepoꞌ fo ara saka rasidaꞌ, boe ma, ara holu ma radeꞌi aoꞌ roo ni, ma ara dola rasaꞌeꞌedu. Basa boe ma, ara rafuli ami “Ami” nai ia nana riiꞌ, Paulus asa, ma Lukas fo rina duiꞌ susuraꞌ ia. leo ofaꞌ lain meu.

*20:5-6 Dudui Yunani a nae, ‘fai malole Roti Ta Pake Ralu Teteiꞌ’, ria sosoa na nae ‘fai malole sadia Paska’.

20:24 2 Timotius 4:7

20:37-38 “Ami” nai ia nana riiꞌ, Paulus asa, ma Lukas fo rina duiꞌ susuraꞌ ia.