6
Hatahori ratane kisubalik Lamatuak Yesus asa laꞌe-neu fai hahae tao ue-osa
(Mateos 12:1-8; Markus 2:23-28)
Laꞌe esa, Yesus no ana nunin nara laꞌok resik hatahori osin dale, ndaa no hatahori Yahudir fai hahae tao ue-osan. Boe ma ana nunin nara koru rala hade-nggandum mbulen maruma sira matan. Ara raisin, de raꞌa. Tui Seluk laꞌe-neu Dala Masodak 23:25 Numa naa, hambu partei anggama Farisi hatahorin hida fo mana toꞌu rahere sira Yahudi dala-hadan. Ara mete-rita Yesus ana nunin nara tao talo naa, boe ma ara rahara berak neu Yesus rae, “Tao hata de O ana nunim mara lena-langga ita anggaman hohoro-lalanen? Ara tao ues laꞌe-ndaa fai hahae tao ue-osa! Mete ndia naa! Ara koru hade-nggandum. Boso talo naa!”
3-4 Tehuu Yesus bala nae, “Talo bee, ou? Ei ta masaneda baꞌi Dauk tutuin, do? Baꞌi Dauk no ndia ana nunin nara taꞌin nara kada kikiok, nahuu ndoe ralan seli ena. Boe ma ara maso reni Manetualain Laa Huhule-haradoin reu, de haꞌi roti fo malangga anggamar fee basan neu Manetualain, fo ara raꞌa. Naa te kada malangga anggamar ndia bole raꞌa roti naa. Hatahori laen ta bole. Boe ma baꞌi Dauk asa raꞌa, tehuu ta hambu hatahori fee salak neu sara. Ei nok bali ta bei lees mita Manetualain Susura Malalaon! 1 Semuel 21:1-6; Malangga Anggamar Hohoro-lalanen 24:9
Pasa ndiꞌi doom mara fo nenene matalolole! Au ia, Hatahori Dae-bafo Isi-isik. Au ndia aena haak fo aketu ae, hatahori bole tao hata-hata ndaa no fai hahae tao ue-osa.”
Lamatuak Yesus tao nahai hatahori fo lima mate seserik esa
(Mateos 12:9-14; Markus 3:1-6)
Laꞌe esa, ndaa no fai hahae tao ue-osa esa bali, Yesus neu fee nenorik numa uma huhule-haradoik. Numa naa, hambu touk esa fo liman seri mates. Numa naa oo, hambu meser anggama hida ma hatahorir ruma partei anggama Farisi mai, ara sangga lelak fo rae rakatutudak Yesus. De ara rahani a fo mete sudik, fama te Ana nae tao nahai hatahori fo lima mate seserik naa, ndaa no fai hahae tao ue-osa. No dalak naa, ara bisa rakasasaꞌek salak neun nai hatahori noꞌuk matan.
Tehuu Yesus bubuluk no tetuk sira duduꞌan. Huu naa de Ana nanggou hatahori fo lima mate seserik naa nae, “Kaꞌa, ee! Mai mambariik muu talada ia dei!” Boe ma neu nambariik tutik kana. De Yesus natane hatahorir raa nae, “Hena Au atane ei dei. Tungga ita anggaman hohoro-lalanen, na, kada hata ndia ita taon fo ndaa no fai hahae tao ue-osa? Ita tao malole do, manggarauk? Ita tao tasoi-tasoda hatahori do, takalulutu ndia masodan?” 10 Boe ma Yesus mete ndule basa sara, de Ana kokolak no hatahori fo lima mate seserik naa nae, “Loo o limam mai!” Boe ma ana loo liman neu, de liman hai tutik ka.
11 Yesus musun nara mete-rita talo naa, boe ma ara luri. De ara mulai duduꞌa fo rala harak rae, “Ai muste sangga dalak laen bali fo mae makatutudak kana!”
Lamatuak Yesus here ana nuni kasalahunu duan nara
(Mateos 10:1-4; Markus 3:13-19)
12 Ta dook ka bali, boe ma Yesus neni letek esa neu fo hule-haradoi. De Ana hule-haradoi numa naa, leꞌodae katemak esa. 13 Neu beꞌe-mai huhua anan, boe ma Ana nanggou nala Ndia ana nunin nara. Numa sira lalaꞌen mai, Ana here nala salahunu dua fo dadi neu Ndia nedenun nara. Hatahori fo Ana here nalak kara raa, sira:
14 Simon (Yesus nasiꞌe noken nae, ‘Petrus’),
Anderias (Simon fadin),
Yakobis,
Yohanis (Yakobis fadin),
Felipus,
Bartolomeos,
15 Mateos,
Tomas,
Yakobis (Alpius anan),
Simon (mana tungga partei politik Selot),* Partei Selot ia, ara sangga dalak fo rakamboꞌik numa Roma parenda-koasan mai. Ara oo foi partei ia nade, ‘Patriot’ boe.
16 Yudas (Yakobis anan), ma
Yudas Iskariot (fo neu ko ana ndia seꞌo heni Yesus).
Lamatuak Yesus tao nahai hatahori noꞌuk ka
(Mateos 4:23-25)
17 Neu Yesus no ana nunin nara konda numa letek naa mai, boe ma ara rambariik ruma dae matetuk. Numa naa oo, hatahori noꞌuk kara rakabua boe. Hatahorir raa, ruma profensi Yudea, kota Yerusalem, Tirus ma Sidon mai, fo kota dua rai tasi tatain. 18 Ara mai fo rae nenene Yesus, ma ketuk rae hule Yesus tao nahai hatahori hedis sara. Boe ma Ana tao nahai sara. Ana oo tao nahai hatahori fo nitu saꞌek, ma husi heni nitur kalua numa hatahorir raa mai boe. 19 Basa hatahorir nau koi laꞌe Yesus, te mete ma ara koi laꞌen, na, hambu koasa kalua numa Yesus mai fo tao nahai sara.
Hatahori mana mauak ma hatahori mana hambu sosoek
(Mateos 5:1-12)
20 Boe ma Yesus nasare mbali ana nunin nara, de fee nenorik nae,
“Hatahori kasian nara ein!
Ei maua,
nahuu Manetualain mesa kana, ei Mane neulaun.
21 Hatahori mana ndoe-laꞌak kara ein!
Ei maua,
nahuu Manetualain neu ko fee ei makabete.
Hatahori mana buꞌi mamatanik kara ma mana susa-sonak kara ein!
Ei maua,
nahuu neu ko ei dalem mara ramahoko ma hika setelele.
22-23 Hatahori mana hambu susa-sonak, nahuu ana tungga Au, Hatahori Dae-bafo Isi-isik ia!
Ei maua,
nahuu neu ko Manetualain bala ei nai nusa tetuk do inggu temak.
Leo mae hatahori mburuk ro ei,
do, rakalulutu ei nade malolem,
do, momolo-tatabu ei,
do, husi-mbuu lulukur ei nok bali hatahori manggarauk,
ei maua,
nahuu Manetualain neu ko nasaneda ei nai nusa tetuk do inggu temak. 1 Petrus 4:14
Dadi mete ma hatahorir rakasususak ei talo naa, na, tao ei dalem mara kada mbena sau-sau leo! Ma makaboboku mamahoko! Hae heran, nahuu hatahori mana makasususak ei hatematak ia, sira bei-baꞌin nara ndia tao rakasususak Manetualain mana toꞌu dedean nara ndia lele uluk.
De, mete ma ei hambu susa-sonak matak leo naak,
tao ei dalem mara kada mbena sau-sau leo,
nahuu Manetualain neu ko bala ei manahetak nai nusa tetuk do inggu temak! 2 Israꞌel no Yahuda Tutui Bakahulun 36:16; Nedenuk kara Tutuin 7:52
24 Tehuu hatahori kamasuꞌik kara ein!
Ei hambu sosoek,
nahuu ei masoda setelelem mara, losa kada ia leo.
25 Hatahori mana makabetek kara ein!
Ei hambu sosoek,
nahuu fai ndoe-laꞌas ta hohoꞌak daka nala ei.
Hatahori mana hika sadi ndaak kara ein!
Ei hambu sosoek,
nahuu manggataꞌak mai tao nala ei buꞌi makarereu.
26 Hatahori taꞌe koak kara ein!
Ei hambu sosoek,
nahuu bakahulun ei bei-baꞌim mara oo
koa-kio mana toꞌu dedeꞌa pepeko-lelekok kara boe!”
Ei muste sue ei musum mara
(Mateos 5:38-48; 7:12)
27 Boe ma Yesus tuti nae, “Pasa ndiꞌi doom fo nenene matalolole! O muste sue o musum mara, ma tao hata fo malole neu hatahori mana mburuk no o. 28 Hule-haradoi neu Manetualain fo Ana tao hata fo malole neu hatahori mana nakatoo o. Ma moke fo Ana tao hata fo malole neu hatahori mana soa tao manggarauk neu o. 29 Mete ma hatahori famba o nasum seri, na, mboꞌin fo ana famba tamba o nasum seri bali. Mete ma ketuk leꞌa nala o jeket, na, fee tamba seluk o badum neun bali. 30 Mete ma hatahori roke o hatan esa, na, feen neu leo. Mete ma ketuk baꞌu reni o hatam esa, na, elan numa naa fo ana soan leo. Boso muu moke falik kana bali! 31 O muste tao hatahori laen nara oo, sama tetar no hata fo o hii hatahorir taon soa-neu o boe. Mateos 7:12
32 O hii matudu susuem neu kada o hatahori heli-helim mara. Naa malole. Tehuu lenan, hata? Hatahori manggarauk kara oo sue sira hatahori heli-helin nara boe! 33 Mete ma o tao neulauk neu kada hatahori mana tao neulauk neu o, na, lenan nai bee? Te hatahori manggarauk kara oo tao neulauk esa mbali esa talo naa boe. 34 Mete ma o fee pindan doik neu kada hatahori see fo ana bisa fee falik kana, na, lenan hata? Te hatahori manggarauk kara oo bisa fee pindan doik neu hatahori laen boe, sadi mbila-beinesak ara simbo falik kasa tema-tema.
35 Tehuu mana lenak naa, ndia talo ia: sue o musum mara! Ma tao hata fo malole neu sara. Ara toꞌa hata, na, fee pindan neu sara. Hae duꞌa mae, ara bisa fee falik kasa, do taa. No dalak naa, neu ko Manetualain bala o. Ma o dadi muu Manetualain mana Demak Mateꞌen anan. Huu o leo-laꞌo sama leo o Amam fo hii tao hata fo malole soa-neu hatahori manggarauk. Ana oo tao hata fo malole soa-neu hatahori ta mana malela noke makasi boe. 36 Dadi o muste matudu dale kasian neu hatahori, sama leo o Amam manai nusa tetuk do inggu temak natudu dale kasian neu o.”
Boso kada maselu kisubalik sadi ndaa
(Mateos 7:1-5)
37 Yesus fee nenorik nakandoo nae, “Boso timba-tai hatahori, mita fo hatahori boso timba-tai rasafali o. Boso maselu kisubalik hatahori, te neu ko hatahorir oo raselu kisubalik o boe. Lilii heni hatahori sala-singgon, mita fo hatahori oo lilii heni o sala-singgom boe. 38 Mete ma o fee hata fo hatahori toꞌa, na, neu ko o simbo masafalik kana. Neu ko Manetualain koladu fo o simbo falik sasi kao-kao. Naa, sama leo hatahorir radai fufue noꞌun seli neu balee uꞌukuk, boe ma ara ndondokon, ndeꞌin, basa de radai seluk bali losa ana sasi kao-kao. O simbo malak kara raa, sama leo naak. Mete ma o fee baꞌuk, na, o simbo falik oo baꞌuk boe. Tehuu mete ma o fee noꞌuk, na, o simbo falik oo manahetak boe.”
39 Yesus oo fee nenorik pake lololek boe. Ana tui nae, “Ta hambu hatahori pokek natudu dalak fee hatahori pokek laen. Neu ko dua sara tuda reni bolok dale reu! Mateos 15:14 40 Kakana sakola ta bisa lena heni ndia mesen! Tehuu mete ma ana tungga natalolole ndia mesen nenorin, na, ana bisa dadi sama leo ndia mesen. Mateos 10:24-25; Yohanis 13:16; 15:20
41 O hii kada tanda matalolole hatahori sala kadiꞌi anan. Tehuu o sala moꞌom, o taon leo bali ta ia. Naa, sama leo o mete-mita uꞌuk nai hatahori matan, naa te hambu balo moꞌok natabaa nala o matam, tehuu o ta mameda sana! 42 Talo bee de o mambarani kokolak mae, ‘Tia-laik! Mai fo au nggai heni uꞌuk numa o matam mai dei.’ Naa te o ao heli-helim ta bisa mete-nita hata-hata, nahuu balok natabaa nala o matam, na! Woi! O ia, memak hatahori mana dea-matak tebe-tebe! Tulun dei! Piru heni balok naa, numa o mata heli-helim mai dei. Dei fo o bisa mete-mita fo nggai heni uꞌuk numa o nonoom naa matan mai.”
Hatahori isi-isin neni nitak numa ndia tatao-nonoꞌin mai
(Mateos 7:16-20; 12:33-35)
43 Yesus tamba seluk lololek esa bali nae, “Ta bisa dadi ai huu neulauk naboa ai boa ta neulauk. Ma ta bisa dadi ai huu ta neulauk naboa ai boa neulauk. 44 Hatahori bisa tanda rala, ai huuk esa neulauk do taa, numa ai huuk naa boan mai. Basa hatahorir bubuluk rae, ta bisa dadi hatahori seu ufa boan, do anggor boan numa ai kanggouk mai. Susura Malalaok dedeꞌa Yunani surak nae, hatahori ta ketu rala σῦκον (sukon) boan numaἀκανθα (akantha) mai. Sira oo, ta hambuσταφυλή (stafulē) boan numaβάτος (batos) mai boe. Sosoa-ndandaan nae, numa ai huuk esa mai, ita hambu boan tungga ndia huun. Mateos 12:33 45 Leo naak oo, hatahori dale lolo-laok bisa tao hata fo neulauk kara boe. Tehuu hatahori dale manggenggeok tao hata manggarauk kara. Te numa hatahori kokolan mai, natudu ndia isi-isin.” Mateos 12:34
Hatahori malelak ma hatahori nggoa bebek rambaririik uma
(Mateos 7:24-27)
46 Yesus tuti seluk kana bali nae, “Ei soa kada moke Au taa-taa mae, ‘Lamatuak’. Tehuu tao hata de ei ta nau tungga Au kokolang? 47 Hatahori mana mai nenene Au, boe ma ana tao tungga Au kokolang, ana sama leo 48 hatahori mana nae nambaririik uma matea. Ana kali natalolole fanderen bolon nai dae isik dei, losa hambu batu isik. Basa naa, ana tao fanderen tetar neu batu naa lain, dei fo nambaririik uma. Mete ma faa lua mai, na, uma naa ta natanggenggo, nahuu fanderen matea ena. 49 Tehuu hatahori mana nenene no kada dale bibiak ma ta tungga Au kokolang, ana sama leo hatahori mana nae nambaririik uma, te sadi ana dadi. Ana ta tao fanderen, tehuu ana kada netetende uma naa neu dae isik nai lee tatain. De neu faa lua mai, boe ma ana sapu nakalulutu heni uma naa!”

6:1 Tui Seluk laꞌe-neu Dala Masodak 23:25

6:3-4 1 Semuel 21:1-6; Malangga Anggamar Hohoro-lalanen 24:9

*6:15 Partei Selot ia, ara sangga dalak fo rakamboꞌik numa Roma parenda-koasan mai. Ara oo foi partei ia nade, ‘Patriot’ boe.

6:22-23 1 Petrus 4:14

6:22-23 2 Israꞌel no Yahuda Tutui Bakahulun 36:16; Nedenuk kara Tutuin 7:52

6:31 Mateos 7:12

6:39 Mateos 15:14

6:40 Mateos 10:24-25; Yohanis 13:16; 15:20

6:44 Susura Malalaok dedeꞌa Yunani surak nae, hatahori ta ketu rala σῦκον (sukon) boan numaἀκανθα (akantha) mai. Sira oo, ta hambuσταφυλή (stafulē) boan numaβάτος (batos) mai boe. Sosoa-ndandaan nae, numa ai huuk esa mai, ita hambu boan tungga ndia huun.

6:44 Mateos 12:33

6:45 Mateos 12:34